Рад у овој области фокусира се на промовисање слободе изражавања и слободе медија у складу са европским стандардима. Усмерен је на правне стручњаке (судије, тужиоце, адвокате), полицијске органе, регулаторна тела за медије и владине институције задужене за медијско законодавство и питања у вези са њим, као и на медијске актере (новинаре, удружења новинара, саморегулаторна тела, студенте права и новинарства и друге медијске организације).

Назад Novo istraživanje doprinosi unapređenju medijske pismenosti u Srbiji

Beograd 23. septembar 2026,
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Novo istraživanje doprinosi unapređenju medijske pismenosti u Srbiji

Savet Evrope i Regulatorno telo za elektronske medije (REM) predstavili su Ekspertskoj stalnoj radnoj grupi za medijsku pismenost iz javnog sektora, rezultate sveobuhvatnog istraživanja o potrebama, navikama i percepciji korisnika medija u Srbiji. Prezentacija je pružila nove empirijske podatke za diskusiju o tome kako inicijative u oblasti medijske pismenosti mogu bolje da odgovore na načine na koje građani/ke pristupaju informacijama, biraju ih i procenjuju.

Istraživanje, sprovedeno uz podršku Saveta Evrope i za potrebe REM-a, ispitalo je na koji način građani/ke Srbije koriste različite medije i platforme, šta utiče na njihov izbor izvora informacija, kako procenjuju poverenje i pouzdanost, kao i na koji način različiti obrasci korišćenja medija mogu uticati na njihovu izloženost dezinformacijama i drugim oblicima štetnog sadržaja.

Tokom zajedničke prezentacije, Savet Evrope i REM ukazali su na nalaze koji pokazuju sve fragmentisanije medijsko okruženje, u kojem se obrasci korišćenja informacija značajno razlikuju u zavisnosti od starosti i drugih socio-demografskih karakteristika. Televizija i dalje ima važnu ulogu u dosezanju široke publike, dok su društvene mreže i digitalne platforme posebno zastupljene među mlađim korisnicima. Istovremeno, poverenje je često selektivno: građani/ke mogu iskazivati ograničeno poverenje u medijsko okruženje u celini, dok istovremeno imaju znatno veće poverenje u određene medije, novinare ili izvore koje redovno prate.

Prezentacija je posebno ukazala na značaj ovih nalaza za medijsku pismenost. Izloženost dezinformacijama ne može se razumeti isključivo kroz analizu sadržaja koji se proizvodi. Jednako su važni i načini na koje korisnici dolaze do informacija, koje izvore biraju, zašto im veruju, da li proveravaju informacije iz više izvora i na koji način digitalne platforme oblikuju njihovo informaciono okruženje.

Razmena mišljenja sa članovima/cama Stalne radne grupe pružila je Savetu Evrope i REM-u priliku da razgovaraju o tome kako empirijski podaci mogu doprineti razvoju ciljanih politika i aktivnosti u oblasti medijske pismenosti u Srbiji.

Aktivnost doprinosi širim naporima Saveta Evrope, u saradnji sa REM-om i drugim nacionalnim partnerima, usmerenim na jačanje medijske pismenosti, pristupa pouzdanim i pluralističkim informacijama i otpornosti društva na dezinformacije, uz istovremenu zaštitu slobode izražavanja.

Izveštaj o potrebama korisnika medijskih usluga je dostupan na engleskom i srpskom jeziku.

Istraživanje je urađeno u okviru projekta „Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Srbiji (PROFREX)“, koju sprovodi Odsek za saradnju na slobodi izražavanja, u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“.

Пројекти у оквиру теме IV: Слобода изражавања и слобода медија
  • Слобода изражавања и слобода медија у Албанији – ЈUFREX 2   
  • Слобода изражавања и слобода медија у Босни и Херцеговини – ЈUFREX 2 
  • Слобода изражавања и слобода медија на Косову* – ЈUFREX 2 
  • Слобода изражавања и слобода медија у Црној Гори – ЈUFREX 2 
  • Слобода изражавања и слобода медија у Северној Македонији – ЈUFREX 2 
  • Слобода изражавања и слобода медија у Србији – ЈUFREX 2 
  • Слобода изражавања и слобода медија у југоисточној Европи – ЈUFREX 2 

*Овај назив је без прејудицирања статуса и у складу је са Резолуцијом Савета безбедности Уједињених нација 1244 и Мишљењем Међународног суда правде о Декларацији о независности Косова.