Back From Syria to Reintegration: Supporting Violent Extremist Offenders in the Probation System in Albania

Tirana / Albania 4 May 2026
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Julinda Manja & Roland Sulika

Julinda Manja & Roland Sulika

In her dark clothing, Fatime* sits quietly, seemingly uninterested in any conversation, waits impatiently to meet her Probation Officer in Tirana. Every three months, she is required to report and discuss her progress with the probation authorities. She is one of the nine women who returned in October 2024 after years in Syria, where she was caught in a conflict far from her homeland, having survived unimaginable hardship. Now, as a mother, daughter, and convicted violent extremist offender (VEO), Fatime faces the daunting challenge of reintegration under the supervision of the Albanian Probation Service. Her return, along with eight other women, marks a milestone for Albania’s justice system. For years, women like her were seen only as victims, requiring psychological care and support instead of criminal justice intervention. However, with legal definitions now evolved and clarified, Fatime was sentenced to probation — a community sanction and measure, which includes also assistance aiming at the social inclusion of offender.

The decision to convict VEOs to probation regime is a progressive and humane approach to justice and community reintegration. Recognising that effective rehabilitation and reintegration require more than incarceration, Albanian authorities, with support from the European Union and Council of Europe, have pioneered developing proper tools and programmes to support the VEOs in their rehabilitation and effective reintegration.  

Roland Sulika, probation officer from Mat, is among those who have participated in specialised capacity-building activities on managing and rehabilitating VEOs, in the framework of the EU and Council of Europe joint action “Enhancing co-operation in the Western Balkans in managing violent extremism in prisons and preventing further radicalisation after release”. He emphasises the significance of equipping probation staff with advanced tools for assessing potential signs of radicalisation and tailoring individual intervention programmes. Roland notes that these instruments are crucial in evaluating the unique needs and factors involved in each individual’s rehabilitation and integration. “One tool that stood out is the Individual Treatment Plan. It adds depth to our approach, ensuring interventions are not only reactive but also proactive and comprehensive,” he explains. For Roland, the training was transformative, enhancing both his technical knowledge and his professional confidence.

The trainer Julinda Manja, probation inspector from Tirana and one of the first officers to initiate the current training programme, underscores the importance of distinguishing between women VEOs in probation and those in prison settings. “Initially, this reintegration approach was connected only to the prison system, but we advocated for its development within the Probation Service, recognising the unique dynamics, especially for women returning from Syria,” she explains. With support from the Council of Europe, the Albanian Probation Service has developed and successfully piloted new tools tailored for this category of offenders. “Since the gradual introduction of these instruments, their openness and cooperation have grown remarkably. At first, there was scepticism and distance, but today, our communication with them is much easier,” admits Julinda.

Interventions are now expanding, focusing not only on the returned women but also on their families, who may be at risk. We learn that in some municipalities, such as Mat, a working group of diverse stakeholders, led by the local prefect, meets quarterly to review the management of VEOs, assess related risks, and address new cases. These sessions highlight a key lesson that effective reintegration relies on collaboration of various actors and the use of the right tools and methodologies adapted to the specifics of institutions.

While capacity-building activities continue, the Council of Europe’s tools and methodologies, adapted for Albanian probation, are ensuring a gradual and supported reintegration of VEO-s back into society. For, Fatime and others like her, this approach means being recognised not just as former offenders, but as individuals deserving dignity and assistance on their path back to community life.

 

 

 

 

*Name changed to protect identity of the subject .

This session of the website features inspiring narratives, human stories and success examples, that demonstrate positive change  and improvement in the lives of individuals, local communities, and society as a whole.

Back Prijedorski srednjoškolci mijenjaju školu i zajednicu

Prijedor, Bosna i Hercegovina 2. jun 2025.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Prijedorski srednjoškolci mijenjaju školu i zajednicu

Otvaranjem prvog Resursnog centra za demokratsku kulturu u Republici Srpskoj, Ugostiteljsko-ekonomska škola u Prijedoru postaje primjer kako učenici/e, nastavnici/e i lokalna zajednica zajedno grade školu u kojoj se poštovanje, dijalog i saradnja svakodnevno žive.

 

U učionicama i hodnicima Ugostiteljsko-ekonomske škole u Prijedoru odvija se tiha, ali velika transformacija. Dana 27. marta 2025, ova škola je zvanično otvorila prvi Resursni centar za demokratsku kulturu  u Republici Srpskoj, a četvrti u Bosni i Hercegovini, postavši tako primjer kako se demokratske vrijednosti mogu razvijati kroz obrazovanje.

Put ove škole započeo je prije šest godina, kada se priključila inicijativi Vijeća Evrope koja za cilj ima promociju kompetencija za demokratsku kulturu. Od tada, škola je realizovala više od 90 aktivnosti, uključivanjem nastavnika/ca i učenika/ca u kreiranje inkluzivnijeg i participativnijeg školskog okruženja.

Prema riječima direktorice Dražene Mršić, učenici/e i nastavnici/e se sve više navikavaju na veći broj aktivnosti i jače uključivanje učenika/ca, koji se upoznaju s malim, ciljno usmjerenim projektima, radionicama ili akcijama u kojima imaju svoje zadatke i aktivno učestvuju. „Činjenica je da su nas obuke i radionice podstakle da svoje aktivnosti usmjerimo ka kompetencijama za koje smatramo da ih treba razvijati,“ rekla je Mršić. „Kao direktorici mi je bitno kada vidim da se pri planiranju aktivnosti uzimaju u obzir vrijednosti kao što su rješavanje konflikata, građanski duh, uvažavanje demokratije, pravednost i pravičnost.“

Mršić ističe da su najznačajniji trenuci dolazili iz aktivnosti koje su se temeljile na empatiji i međusobnom povezivanju. „Uvijek nas najviše ohrabre i najviše impresioniraju humanitarne akcije, kao što je humanitarni bazar,“ rekla je ona, dodajući i važnost susreta uživo sa glumcima, piscima i drugim, manje ili više poznatim značajnim ljudima iz naše okoline – svakodnevnim herojima – koji mogu biti inspirativni i motivisati na djelovanje.

Jedna od ključnih inovacija na demokratskom putu škole jeste Klub kritičkog mišljenja učenika/ca, koji je osnovan tokom ranije faze projekta. Danas blisko sarađuje sa Vijećem učenika, omogućavajući učenicima snažniji glas u procesima odlučivanja. „Učenici su se dobrovoljno prijavljivali za Klub kritičkog mišljenja, što je preduslov za uspješnost bilo koje akcije,“ objasnila je Mršić.

„Težimo da budu što samostalniji i da nauče kako se za ideje koje im znače mogu izboriti demokratskim sredstvima,“ rekla je, dodajući da je rad Kluba doprinio stvaranju demokratskije atmosfere u školi.

„Klub je razmatrao sve važnije prijedloge i nakon određenih akcija sprovodio samoprocjene i davao prijedloge šta promijeniti pri narednoj realizaciji iste aktivnosti. Podsticanjem atmosfere tolerancije i uvažavanja, te dijaloga koji poštuje mišljenje drugih – koje su kasnije predstavljali u učionicama drugim učenicima – rad Kluba doprinio je stvaranju demokratskije atmosfere u cijeloj školi.“

„Nema potrebe posebno spominjati njihovo direktno učešće u akcijama, jer su najčešće oni i bili nosioci aktivnosti – predstavljali ideje po razredima i radili sve što je bilo potrebno da se te ideje realizuju.“

Međutim, uticaj ovog rada ne ostaje samo unutar školskih zidova. Na otvaranju Centra prisustvovali su i predstavnici kabineta gradonačelnika Prijedora, što svjedoči o snažnoj podršci lokalne zajednice. „Otvaranje prvog Resursnog centra za demokratsku kulturu u školama u Republici Srpskoj u Prijedoru je od velikog značaja za naš grad,“ rekao je gradonačelnik Slobodan Javor.

„Prijedor je grad u kojem tri naroda žive ravnopravno, u kojem s ponosom promovišemo tri različite kulture i tradicije – i to je svakako jedno od naših najvećih bogatstava...Ponosni smo što smo, uprkos određenim razmimoilaženjima u prošlosti, uspjeli izgraditi jako visok nivo suživota i složno živimo u našem gradu,“ istakao je Javor, naglašavajući da učenje o demokratiji dodatno učvršćuje temeljne vrijednosti zajednice.

„Vjerujemo da će ovakav vid promocije demokratije i ljudskih prava, naročito kod školske djece, dodatno učvrstiti stavove i narative koje baštinimo – solidarnost, jednakost svih i suživot.“

Za njega, ova inicijativa takođe predstavlja i korak ka modernizaciji obrazovanja. „Ovakav način izvođenja nastave će omogućiti i interakciju nastavnika, roditelja i svih ostalih relevantnih članova naše lokalne zajednice u tom procesu, što smatramo jako pozitivnim i korisnim.“

Gradonačelnik je istakao i važnost saradnje između škola, vlasti i zajednice u promociji demokratskih vrijednosti među mladima. „Smatramo da je to izuzetno važno i da je to jedan lanac koji mora biti jak i čvrst u svakom svom segmentu,“ rekao je.

„Zato mi kao lokalna zajednica decenijama radimo na razvijanju svijesti kod svih naših građana – a naročito najmlađih – o potrebi očuvanja demokratskih vrijednosti. Smatramo da smo u tome jako uspješni.“

Resursni centar za demokratsku kulturu u školama u Prijedoru dio je projekta „Kvalitetno obrazovanje za sve“ u Bosni i Hercegovini, koja se realizuje u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“. Kako se kultura demokratskog školovanja razvija, učenici/e i nastavnici/e u Prijedoru pokazuju da se inkluzivne vrijednosti najbolje njeguju kroz učešće, međusobno poštovanje – i zajedničku vjeru u bolju budućnost.

Beneficiary
Albania
Bosnia and Herzegovina
Kosovo*
Montenegro
North Macedonia
Regional
Serbia
Türkiye
Topic
Anti-Discrimination
Fighting Corruption
Freedom of Expression
Justice
Reset Filter


Co-operation with 
Young European Ambassadors

 Budite u toku sa najnovijim vijestima

Prijavite se na naš bilten