Uz podršku Vijeća Evrope, kao i rastuću solidarnost, novinari/ke, advokati/ce i aktivisti/kinje u Bosni i Hercegovini udružili su snage u suzbijanju strateških tužbi protiv javnog učešća (SLAPP)- tužbi koje imaju za cilj ušutkivanje kritičkih glasova i obeshrabrivanje izvještavanja u javnom interesu.

Suočeni sa tužbama koje imaju za cilj zastrašivanje i finansijsko iscrpljivanje, oni preduzimaju različite akcije kako bi zaštitili slobodu govora i pravo na izvještavanje o pitanjima od javnog interesa. Uz podršku, ali i obuke Vijeća Evrope, stekli su nova znanja i alate za prepoznavanje i borbu protiv SLAPP-a.

Renata Radić Dragić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu, osjetila je uticaj SLAPP-a na vlastitoj koži. "Ja sam dio tima koji radi na pričama. Dakle moj rad nadziru i kontroliraju urednici a potom i osoba koja radi na provjeri činjenica (...) Prema internim pravilnicima o radu u CIN-u, u objavljenim tekstovima ne smije biti podatak koji nije provjeren i za koji nemamo dokaz (...) To nam pomaže u očuvanju našeg kredibiliteta i povjerenja javnost i trebalo bi da nas drži podalje od tužbi za klevetu ali, na žalost, nismo toga pošteđeni," rekla je. Za tri priče na kojima je radila podignute su tužbe za klevetu od strane privatnih ili fizičkih lica o kojima se govori u tekstu. Iako CIN preuzima odgovornost za odbranu svojih novinarki i novinara, Renata je istakla da one troše i lično vrijeme na pripremu odbrane i svjedočenje.

Za neke aktivistkinje i aktiviste, efekti SLAPP-a su duboko lični. Sunčica Kovačević, aktivistkinja i članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH i ACT Fondacije, opisala je proces kao "dezorijentirajuće iskustvo u kojem nikada ne znaš koja pravila važe ili zbog čega vam može stići tužba ili opomena pred tužbu." Otkrila je da je njeno iskustvo sa SLAPP počelo prije tri godine kada je belgijska kompanija podnijela tužbu protiv nje za klevetu. "Ove tužbe imaju dvostruku svrhu: da me se kazni što sam prijavljivala, javno govorila i pokretala sudske postupke zbog kršenja zakona u postupcima koji su se ticali njihovih projekata, i drugi – da me se spriječi i odvrati da to nastavim radit," rekla je. Finansijski teret pravnih troškova i veštačenja koje tužioci traže samo povećava pritisak. "U početku je bio prisutan i strah od domino efekta koje bi ove tužbe mogle imati na druge ljude koji bave pitanjima od javnog interesa, ali sa sve većim povećanjem broja ovakvih postupaka, postali smo svjesni da zajedništvom i solidarizmom možemo bar pokušati umanjiti njegove negativne efekte," zaključila je.

Pravni izazovi postoje i za advokatkice i advokate koji pokušavaju integrirati zaštitu od SLAPP-a u pravni sistem Bosne i Hercegovine. Dario Sandić, advokat, naglasio je značaj prepoznavanja anti-SLAPP direktiva kao alata za zaštitu ljudskih prava. "Velika je borba i muka bila da prije 20 godina sudije, tužioci i zakonodavci shvate bitnost Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, te presuda Suda u Strazburu kao „novi“ izvor prava u krutom pravnom sistemu BiH, a sve u cilju zaštite prava i sloboda gradjana," primijetio je Dario, dodajući da je isti izazov pred njima kada je riječ o anti-SLAPP direktivama. Prema Sandiću, bez formalnog priznanja zaštite od SLAPP-a u pravnom okviru zemlje, biće teško za pravosudne organe da ih primjene u praksi. Takođe je naglasio potrebu da novinarska zajednica, koja je najviše pogodjena SLAPP tužbama, u saradnji sa advokatima, sudijama i tužiocima redovno obaviještava i upoznaje javnost sa pojavom SLAPP tužbi kao i sa njenim negativnim posledicama koje se manifestuju direktno na gradjane/ke i njihove opšte interese. "Građani BiH ne shvataju važnost slobode govora i novinarskog zanimanja," istakao je.

Obuke Vijeća Evrope, organizirane u okviru projekta "Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini (PROFREX)", koju provodi Odsjek za saradnju na slobodi izražavanja Vijeća Evrope i koja je dio zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku", odigrale su ključnu ulogu u izgradnji otpornosti na SLAPP.

Renata Radić Dragić je istakla da joj je obuka pomogla da bolje razumije razliku između SLAPP-a i običnih tužbi za klevetu, što je ključno za učinkovitu odbranu. Za Darija Sandića, obuke su od presudne važnosti za uvođenje anti-SLAPP koncepta u pravni okvir Bosne i Hercegovine. "Ovo je, za sada, jedini oblik promocije i upoznavanja stručne javnosti sa postojanjem SLAPP tužbi i anti SLAPP direktivama. U velikoj mjeri pomaže da se stručna i zainteresovana javnost upozna sa naporima evropskih tijela da se zaštiti sloboda govora," rekao je. Sunčica Kovačević je ponovila ovo mišljenje, ističući vrijednost okupljanja novinara/ki, advokata/ica i aktera civilnog društva na jednom mjestu kako bi razmjenjivali znanje i iskustva.

Iako put ka usvajanju zakona protiv SLAPP-a u Bosni i Hercegovini ostaje neizvjestan, poruka je jasna: saradnja i solidarnost su od suštinskog značaja. Zajedničkim naporima i ciljanim obukama, svi ključni akteri su bolje opremljeni da se brane i zaštite pravo javnosti da bude informisana.