Back Policija u Bosni i Hercegovini usvaja moderne metode vođenja policijskih intervjua

Tuzla, Bosna i Hercegovina 17. jun 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Policija u Bosni i Hercegovini usvaja moderne metode vođenja policijskih intervjua

Nova generacija policijskih inspektorica i inspektora u Bosni i Hercegovini jača vještine potrebne za vođenje intervjua kroz specijalizovanu obuku osmišljenju tako da potakne pouzdane istrage, usklađene sa mehanizmima zaštite ljudskih prava. Prema savremenim standardima koji važe za vođenje intervjua, programom se usavršavaju vještine policijskog osoblja koristeći instrumente koji pomažu utvrđivanju činjenica, istovremeno osiguravajući poštivanje prava osoba lišenih slobode i osumnjičenih.

Mnogo godina, krivične istrage u regiji često su se oslanjale na dobijanje priznanja od osumnjičenih. Istražitelji i istražiteljice i inspektori i inspektorice su radili pod snažnim pritiskom da riješe slučajeve, tradicionalni pristupi intervjuisanju nekada su se fokusirali na obezbjeđenje priznanja krivice više nego na sistematično utvrđivanje činjenica predmetnog slučaja. Time nastaje rizik od kršenja osnovnih ljudskih prava i narušava se pouzdanost dokaza prikupljenih tokom krivične istrage.

Kao odgovor na ove izazove, te na preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja policijskim organima u BiH, nova generacija policijskih inspektora i inspektorica se osposobljava za primjenu modernih tehnika vođenja intervjua kroz specijalizovanu obuku. Obuka se zasniva na priručniku Vođenje policijskih intervjua: Praktikum za primjenu SPOP metode. Program uvodi strukturisanu metodologiju za intervjuisanje osoba lišenih slobode i osumnjičenih za krivična djela. On stavlja profesionalnost, odgovornost, i poštovanje ljudskih prava u centar policijskog djelovanja.

Metodologija vodi policijske inspektore kroz svaku fazu procesa intervjua, uključujući: planiranje i pripremu, audio i video snimanje intervjua, jasno obavještenje o pravima osumnjičenih, te sistematičnu evaluaciju rezultata intervjua.

Važno ješto ova metodologija potiče saradnju između policijskih istražitelja i istražiteljica i tužilačkih organa, koji djeluju kao nezavisni istražni organi u slučaju navoda o kršenjima ljudskih prava.

Za jednog od policijskih inspektora koji učestvuje u obuci, novi pristup predstavlja značajan preokret u profesionalnom načinu razmišljanja.

“Dosada su mnogi istražitelji smatrali intervju načinom pribavljanja priznanja,” pojasnio je. “Obuka je pokazala da je naša uloga utvrditi činjenice, a ne forsirati određeni rezultat.”

Umjesto korištenja konfrontacijskih tehnika, inspektori i inspektorice primjenjuju metode kognitivnog intervjuisanja koje potiču osumnjičene da daju svoj vlastiti iskaz o događaju za koji se sumnjiče. Kroz pažljivo postavljanje pitanja, istražitelji i istražiteljice se obučavaju da ispitaju vremenski okvir, pojasne detalje, identifikuju nedosljednosti, te istraže nelogičnosti u izjavama. Ova metoda pomaže istražiteljima i istražiteljicama da dobiju jasniju sliku o tome šta se desilo, istovremeno smanjujući rizik od prisile ili zlostavljanja.

Uvođenje audio-video snimanja takođe jača transparentnost i odgovornost. Snimljeni intervjui štite i osumnjičene, ali i istražitelje i istražiteljice, stvarajući objektivan zapis o njihovoj međusobnoj interakciji. Istovremeno, obavještavanje pojedinca o njegovim ili njenim pravima jača mehanizme zaštite garantovane Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Evropskom konvencijom o sprečavanju mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja

Efekat obuke širi je od efekta samo na pojedinačne učesnike. Policijski inspektori i inspektorice koji su se usavršavali po ovom programu su izabrani da budu predvodnici ove metode intervjuisanja u svojim agencijama. Od njih se očekuje da prošire stečena znanja i vještine kroz vršnjačku obuku, čime će pomoći da se nova metodologija uvede u stalnu praksu u cijelom policijskom sektoru.

Po povratku inspektora i inspektorica u svoje agencije, donijeće sa sobom ne samo tehničke vještine, nego i novu profesionalnu kulturu koja se više oslanja na dokaze nego na priznanje. Donijeće sa sobom saradnju umjesto konfrontacije, te poštovanje ljudskog dostojanstva nasuprot ekspeditivnosti. Dijeleći ovu praksu sa kolegama i kolegicama, oni pomažu podizanje standarda u cijelom policijskom sektoru i doprinose trajnim institucionalnim promjenama.

Vremenom, očekuje se da program ojača povjerenje javnosti u agencije za provođenje zakona, unaprijedi kvalitet i pouzdanost krivičnih istraga, te ojača mehanizme zaštite ljudskim prava lica lišenih slobode. Što je najvažnije, programom se pokazuje da efikasan policijski rad i zaštita ljudskih prava nisu suprotni ciljevi. Zapravo zajedno jačaju temelje na kojima počiva moderni sistem krivičnog pravosuđa koji se zasniva na pravičnosti, odgovornosti, te vladavini prava.

Kroz ovo stručno usavršavanje, policijski inspektori i inspektorice postaju predvodnici promjena —gradeći profesionalniju praksu vođenja istraga, transparentniji način rada i više poštovanja prema ljudskim pravima i dostojanstvu svakog pojedinca sa kojim postupaju.

Aktivnost je organizovana kao dio projekta “Dalje unapređenje tretmana osoba lišenih slobode i osoba kojima je izrečena sankcija ili kazna u Bosni i Hercegovini, u skladu sa evropskim standardima“ u okviru zajedničkog programa Vijeća Evrope i Evropske unije “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku”.

Horizontal Facility III

Zajednički program Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ (Horizontal Facility III) je inicijativa za saradnju, koja traje od 2023. do 2026. godine. U okviru programa, aktivnosti će se provoditi u u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu*, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj. Pod okriljem programa se pruža podrška korisnicima u ispunjavanju reformskih agendi u oblastima ljudskih prava, vladavine prava i demokratije i usklađivanju sa evropskim standardima, što je prioritet u procesu proširenja EU.

Vrijednost ovog programa je 41 milion eura (85% finansira Evropska unija, 15% Vijeće Evrope).

*Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa, i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.