Kontinuirana edukacija pravnih stručnjaka ključna je za dosljednu primjenu evropskih standarda, harmonizaciju sudske prakse i skraćivanje trajanja sudskih postupaka, čime se osigurava da prostor za javnu debatu u Bosni i Hercegovini ostane otvoren i slobodan, su neki od glavnih zaključaka konferencije održane u Sarajevu, koja je okupila stručnjake, sudije, novinare i predstavnike civilnog društva kako bi razgovarali o tome kako zakoni o kleveti i strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP) utiču na slobodu izražavanja, rad medija i demokratiju.
Na konferenciji pod nazivom „Kleveta u Bosni i Hercegovini: Utjecaj na slobodu izražavanja i slobodu medija“, učesnici i učesnice su razmatrali kako pravni i politički razvoj oblikuje javnu debatu i integritet medija.
Diskusija je bila strukturirana kroz dva panela. Prvi se bavio pregledom slučajeva klevete u Bosni i Hercegovini, razvojem sudske prakse od 2000. godine te uticajem ponovnog uvođenja krivičnog djela klevete u Republici Srpskoj 2023. godine. Drugi panel bio je posvećen SLAPP tužbama – postupcima koji nisu usmjereni na ostvarivanje pravde, već na ušutkivanje kritike.
Stručnjaci su istakli napredak u usklađivanju sudske prakse BiH s evropskim standardima, posebno sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava i preporukama Vijeća Evrope. Također su ukazali na oblasti u kojima bi veća dosljednost i efikasnost dodatno ojačale povjerenje javnosti u sistem – naročito kada je riječ o trajanju postupaka i dostupnosti pravnih sredstava.
Kako bi se podržao ovaj proces, učesnici su se osvrnuli na publikaciju Vijeća Evrope „Ograničavanje upotrebe krivičnog prava radi suzbijanja slobode izražavanja – Vodič kroz standarde Vijeća Evrope“, koja pruža praktične smjernice za sudije, tužioce i pravnike o primjeni evropskih standarda ljudskih prava u slučajevima koji se odnose na slobodu izražavanja.
Stručnjaci Vijeća Evrope naglasili su da anti-SLAPP mjere, posebno Direktiva EU 2024/1069 i Preporuka CM/Rec(2024)2 Vijeća Evrope, ne predstavljaju „štit“ za klevetu, već mehanizam zaštite onih koji djeluju u dobroj vjeri. Ključna razlika, kako su istakli, leži u namjeri: SLAPP tužbe imaju za cilj iscrpiti i zastrašiti novinare ili aktiviste civilnog društva, a ne dobiti spor.
Prisutni novinari govorili su o izazovima s kojima se suočavaju u svom radu, uključujući finansijsku nesigurnost i različite vanjske pritiske, koji otežavaju izvještavanje o osjetljivim temama. Istakli su da su krivične istrage često stresnije od parničnih postupaka, što dodatno pojačava odvraćajući efekat i sužava prostor za kritičko izvještavanje.
Učesnici su se složili da je nastavak edukacije pravnih stručnjaka od suštinskog značaja za jačanje primjene evropskih standarda i harmonizaciju sudske prakse, kako bi prostor za javnu debatu ostao otvoren i slobodan.
Konferencija je organizovana u okviru projekta „Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini (PRO-FREX)”, koji se realizuje u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku”, te projekta Vijeća Evrope „Jačanje institucionalnih kapaciteta za slobodu izražavanja i informisanja (EFEx) u Bosni i Hercegovini”, koji se finansira u okviru Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu 2022–2025, zahvaljujući dobrovoljnim doprinosima Švedske putem Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida).