Назад Zid protkan rečima kao glas za toleranciju

Beograd 12. avgust 2025.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Zid protkan rečima kao glas za toleranciju

Kada su grafički dizajneri Kruna Jevtić i Luka Prstojević seli da osmisle svoj najnoviji projekat, pre nego što su ga predstavili Savetu Evrope koji ga je naručio, znali su da to mora biti više od umetnosti. Znali su da njihov glas mora biti jasan, hrabar i prodoran kako bi preneo poruke tolerancije, poštovanja i ravnopravnosti u skladu sa opredeljenjem Organizacije da „ojača rad na izgradnji inkluzivnih društava bez marginalizacije, isključivanja, rasizma i netolerancije.” (Ujedinjeni oko naših vrednosti- Rejkjaviška deklaracija, 2023).

„Počeli smo da stavljamo ideje na papir i jedna skica koja se istakla, bila je spajanje slovnih znakova, čime stvaramo iluziju da se reči koje formiraju, vizuelno pretapaju jedna u drugu, i tako grade celinu. Koncept je odatle sam proistekao. Tolerancija i borba protiv mržnje, bez ljubavi, istine, pravde, ne može da postoji,“ kaže Kruna.

Ono što je počelo kao nekoliko linija na papiru, ubrzo je preraslo u monumentalni mural koji danas krasi Silose u Beogradu, šaljući snažnu poruku protiv govora mržnje. Mural je otkriven na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, a u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija u Srbiji.

„Naš posao kao grafičkih dizajnera jeste da jasno prenosimo poruke vizuelnim putem,“ objašnjava Kruna. „Dobar dizajn ne zna za jezičke ili kulturološke barijere. Ovde smo bili ograničeni upotrebom određenih pojmova, koji su morali u pisanoj formi da se pojave na muralu. To je ujedno i olakšica, jer u startu znamo deo finalnog rešenja.“ I zaista, reči kao što su pravda, sloboda, istina i tolerancija nisu samo dekoracija- one čine samu suštinu njihovog rada.

Za Krunu, ulična umetnost je ključni deo urbanog života, posebno danas: „Street art je veoma značajan element urbanih sredina. Pogotovo u vremenu društvenih mreža i popularnosti poziranja ispred šarenih površina. Dovoljna je jedna osoba koja će zastati i pročitati šta na zidu zapravo piše i razmisliti o ideji i poruci koju prenosi. Murali su sjajan način da se podigne svest o nekom problemu jer je veliku površinu mnogo teže ne primetiti.“

Ali poruka murala za Krunu nije samo profesionalna, već i duboko lična: „Pravda i sloboda su pojmovi o kojima vrlo često razmišljam u poslednje vreme. Trenutna situacija u svetu sigurno ne bi bila kakva jeste, kada bi se ljudi vodili upravo rečima koje smo ispisali na zidu. Kada bismo svi bili vođeni ljubavlju i tolerancijom, a ne sebičnošću i pohlepom.“

Iskustvo rada na muralu pamti kao izuzetno pozitivno, od izrade skica do ljuljanja na kranu i samog otkrivanja murala. Danas često sa prijateljima posećuje dešavanja na Silosima i uvek se obraduje kada vidi da neko stoji ispred murala i pokušava da pročita ispis.

Kruna se nada da će njen rad inspirisati druge, posebno mlade kreativce koji žele da svojim radom prenesu neku snažnu poruku. „Bez obzira na sve, uvek birajte da radite ono što vas ispunjava i što volite,“ poručuje.

Svojim kolegama umetnicima daje dodatnu motivaciju: „Savetujem da se prijavljuju na sve zanimljive konkurse, projekte i radionice. Uvek postoji šansa da baš njihov rad završi na nekom zanimljivom mestu, upoznaju nove ljude ili ostvare nezaboravna iskustva.“

U svetu u kojem poruke mržnje često dominiraju, Kruna veruje u snagu umetnosti da ponudi alternativu- onu koja poziva na razmišljanje, povezivanje i promenu. A sada, njene reči, utisnute u zidove Silosa, upravo to i rade- tiho pozivaju prolaznike da zastanu, pročitaju i preispitaju svoj odnos prema drugima. Da učinimo naša društva pravednijim, ravnopravnijim i sa više poštovanja.

 

Oslikavanje murala i organizacija događaja podržani su kroz projekat „Borba protiv diskriminacije i promocija različitosti u Srbiji“, koji se realizuje u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija u Srbiji.