Human impact and success stories 

In its 3rd phase of implementation the Horizontal Facility actions are contributing to tangible results for the people of Western Balkans and Türkiye. This session is dedicated to specific human impact narratives and success stories coming from different actions and having a direct impact and positively influencing change and improvement in the life of individuals, communities or society at large.  Our human impact and success stories bring our programme closer to the people by showcasing real voices, real struggles, and real triumphs. These stories aim to drive awareness, mobilise support, and influence good policies. 

Let’s turn our impact stories into inspiration!  

Назад Mladi i donosioci odluka protiv govora mržnje kroz dijalog i umetnost

Beograd 17. jun 2025.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Photo by Sanja Knežević/UN

Photo by Sanja Knežević/UN

U snažnom izrazu solidarnosti protiv mržnje i diskriminacije, predstavnici mladih i visoki zvaničnici/e okupili su se u kulturnom centru Silosi u Beogradu kako bi obeležili Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje. Događaj je obuhvatio panel diskusiju i otkrivanje velikog murala, sa ciljem podsticanja jedinstva, inkluzije i rezilijentnosti u vremenu rastućeg govora mržnje u regionu.

Ovim skupom ozvaničen je i početak zajedničke kampanje „Tolerancija“ — šestomesečne inicijative Ujedinjenih nacija i Saveta Evrope usmerene na promociju inkluzije i borbu protiv govora mržnje putem angažovanja mladih, obrazovanja, medija i javnog dijaloga.

Događaj, koji je organizovan u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija u Srbiji, istakao je važnost učešća mladih u oblikovanju politika i narativa protiv diskriminacije.

Otvarajući skup, šef Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, Janoš Babiti, rekao je da je Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje snažan podsetnik na hitnu potrebu da se govor mržnje prepozna i suzbije u svim njegovim oblicima — kako na internetu, tako i van njega — i da se grade inkluzivna, tolerantna društva zasnovana na ljudskim pravima, jednakosti i međusobnom razumevanju. “U središtu tih napora nalaze se mladi, koji su često među najpogođenijima diskriminacijom, ali i među najsnažnijim i najkreativnijim pokretačima promena. Njihovo vođstvo, ideje i hrabrost ključni su za suočavanje s netolerancijom, kao i za preoblikovanje narativa isključenosti u priče o solidarnosti I zajedništvu,” istakao je Babiti.

U svom obraćanju, Matilde Mordt, stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji, istakla je hitnost reagovanja na govor mržnje i ključnu ulogu mladih u stvaranju trajnih promena.

„Ako je mržnja glasna, tolerancija mora govoriti još glasnije — ne besom, već empatijom, kreativnošću i hrabrošću. Kampanja ‘Tolerancija’ je poziv na akciju: da izaberemo inkluziju umesto podela i da pojačamo glasove koji nas zbližavaju, umesto da nas udaljavaju“, poručila je Mordt.

U središtu događaja bila je panel diskusija koju su vodili mladi, oslanjajući se na 75 preporuka donetih tokom Foruma mladih u Sjenici 2024. godine. U dijalogu su učestvovali mladi iz različitih mreža – uključujući Mlade evropske ambasadore, Mrežu mladih UNICEF-a, kao i učesnike regionalne inicijative Ujedinjenih nacija „Mladi za inkluziju, jednakost i poverenje“, Udruženje UN i omladinske panele Poverenika za ravnopravnost i Zaštitnika građana – zajedno sa donosiocima odluka.

Teme su obuhvatile obrazovanje kao sredstvo borbe protiv mržnje, diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti, vere, pola i identiteta, kao i borbu protiv govora mržnje na internetu i jačanje otpornosti mladih. Diskusiju je moderirala prof. dr Ivana Krstić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, takođe je istakla ključnu ulogu mladih u borbi za tolerantnije i pravednije društvo. “Mladi su ti koji jedini imaju potencijal da budu nosioci promena kada je reč o govoru mržnje koji se inače ne shvata dovoljno ozbiljno već samo kao korak do konflikta i nasilja iako se njegovom upotrebom nasilje normalizuje,” rekla je poverenica.

Nakon panela, učesnici/e su se prebacili u područje samih Silosa, gde je svečano otkriven mural inspirisan porukama inkluzije i solidarnosti. Mural, koji su oslikali umetnici Luka Prstojević i Kruna Jevtić, zamišljen je kao trajna poruka protiv govora mržnje u javnom prostoru koja slavi različitosti.

Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, Plamena Halačeva, istakla je tokom otkrivanja murala da mural nije samo umetnički čin već poruka.  “To je poruka odlučnosti i zajedništva da se suprotstavimo mržnji u svim njenim oblicima bilo da je na ulici, u školi ili na internetu,“ istakla je Halačeva.

Oslikavanje murala i organizacija događaja podržani su kroz projekat „Borba protiv diskriminacije i promocija različitosti u Srbiji“, koji se realizuje u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija u Srbiji.

 

 

NoHateSpeech Day in Belgrade, Serbia