Назад Mladi prepoznaju nejednakosti u uticaju ekoloških problema

Beograd 2. decembar 2025.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Mladi prepoznaju nejednakosti u uticaju ekoloških problema

Više od polovine mladih u Srbiji smatra da ekološka kriza najviše pogađa ranjive grupe i dodatno ih gura ka društvenoj margini budući da imaju manje resursa, slabiji pristup informacijama i da se njihov glas nedovoljno čuje. Ovo je jedan od ključnih nalaza novog Posebnog izveštaja o mladima i pravima u oblasti životne sredine, predstavljenog danas u Beogradu.

Prema istraživanju, koje je obuhvatilo 1.044 učenika osnovnih i srednjih škola širom Srbije, ispitanici/e su kao najizloženije ekološkim izazovima prepoznali decu (59%), osobe koje žive u siromaštvu (56%), pripadnike/ce nacionalnih manjina (53%), kao i starije osobe i osobe sa invaliditetom (42% i 47%). Svaki treći ispitanik/ca (34%) veruje da su deca najugroženija grupa, a odmah zatim slede manjinske zajednice, ekonomski ranjivi građani, starije osobe i osobe sa invaliditetom. Istovremeno, 30% učenika/ca nije moglo da prepozna koja je grupa najviše izložena riziku, što ukazuje na nejednake pristupe informacijama.

Ovi nalazi pokazuju da mladi dobro razumeju kako ekološka degradacija produbljuje postojeće nejednakosti i odražava njihovo shvatanje ranjivosti, diskriminacije i nejednakog pristupa pravima, bezbednosti i resursima.

Otvarajući događaj, Torsten Aflerbah, šef Odeljenja za programe inkluzije i borbe protiv diskriminacije u Savetu Evrope, poručio je da prava u oblasti životne sredine moraju biti dostupna svima, te da učešće mladih treba da bude temelj demokratske otpornosti. „Kada su mladi osnaženi, uvaženi i uključeni, zaštita životne sredine postaje više od obaveze – postaje zajednička kulturna praksa koja jača naše društvo“, zaključio je Aflerbah.

Govornici su tokom događaja istakli da se zaštita životne sredine ne može posmatrati odvojeno od ravnopravnosti i nediskriminacije, te da percepcije i očekivanja mladih treba da usmere buduće institucionalne i političke odgovore. Izveštaj naglašava i važnost učešća mladih u oblikovanju ekoloških politika i obezbeđivanju da se prava u oblasti životne sredine ostvaruju za sve, bez diskriminacije.

Ova inicijativa je sprovodena u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, u partnerstvu sa Zaštitnikom građana, Panelom mladih savetnika i organizacijama civilnog društva, kako bi uvidi mladih direktno doprineli preporukama i budućem donošenju odluka.
 

Horizontal Facility III

Заједнички програм Европске уније и Савета Европе „Horizontal Facility за Западни Балкан и Турску“ (Horizontal Facility III) је иницијатива за сарадњу, која траје од 2023. до 2026. године. У оквиру програма активности се спроводе у Албанији, Босни и Херцеговини, на Косову*, у Црној Гори, Северној Македонији, Србији и Турској. Под окриљем програма се пружа подршка корисницима у испуњавању реформских агенди у областима људских
права, владавине права и демократије и усклађивању са европским стандардима, штo је приоритет у процесу проширења ЕУ.

Вредност овог програма је 41 милион евра (85% финансира Европска унија, 15% Савет Европе). 

*Овај назив је без прејудицирања статуса и у складу је са Резолуцијом Савета безбедности Уједињених нација 1244 и Мишљењем Међународног суда правде о Декларацији о независности Косова.