Back Crna Gora usvojila dva važna zakona usmjerena na jačanje zaštite i prava žrtava

Podgorica 18. avgust 2026.
  • Diminuer la taille du texte
  • Augmenter la taille du texte
  • Imprimer la page
  • Imprimer en PDF
Crna Gora usvojila dva važna zakona usmjerena na jačanje zaštite i prava žrtava

31. jula 2026. godine, Crna Gora je usvojila dva važna zakonska akta koja su usmjerena na jačanje zaštite i prava žrtava nasilja: Zakon o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici i izmjene Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja.

Novi Zakon o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici ima za cilj dalje jačanje pravnog i institucionalnog okvira za prevenciju i odgovor na nasilje nad ženama i nasilje u porodici, s ciljem punog usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa međunarodnim standardima, uključujući standarde koji proizlaze iz Istanbulske konvencije.

Istovremeno, izmjene Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja dodatno jačaju pravni okvir kojim se uređuje pristup žrtava naknadi štete, i potvrđuju posvećenost države da žrtvama omogući adekvatnu podršku i djelotvorne pravne ljekove. Izmjena se odnosi na datum početka primjene Zakona. Umjesto odredbe prema kojoj bi se Zakon primjenjivao danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, propisano je da će se Zakon primjenjivati od 1. jula 2027. godine.

Projekat „Osnaživanje odgovornosti u pravosudnom sistemu i unapređenje prava žrtava u Crnoj Gori“, koja je dio zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, pruža kontinuiranu podršku institucijama u cilju jačanja mehanizama za zaštitu žrtava i daljeg usklađivanja zakonodavnog okvira sa relevantnim direktivama Evropske unije i standardima Savjeta Evrope.

Rad u ovoj tematskoj oblasti fokusiran je na zatvore i policiju (uključujući ljudska prava u policiji, zdravstvenu zaštitu u zatvorima i mjere zaštite od torture i zlostavljanja), standarde ljudskih prava u pravosuđu (sa fokusom na unapređenje primjene sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava), pitanja migracija, efikasnost pravosudnih sistema (sa fokusom na analizu pravosudne statistike radi optimizacije sudske administracije) i/ili pravnu saradnju (koja se bavi povećanjem individualne nezavisnosti sudija i tužilaca i odgovornosti pravosuđa).

*Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa, i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.