Joint Programme

Horizontal Facility

Izvještaj „Mapiranje govora mržnje u Crnoj Gori“ danas je predstavljen u Podgorici, ističući ključne izazove i probleme u odgovoru na mržnju i zaštitu njenih žrtava, posebno onih iz marginalizovanih grupa. Na osnovu višegodišnjeg istraživanja, izvještaj pokazuje da je govor mržnje sve više normalizovan, posebno u online prostoru, te naglašava hitnu potrebu za jačom prevencijom, obrazovanjem i koordiniranim institucionalnim djelovanjem.

Otvarajući događaj, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović naglasio je da je govor mržnje prešao iz margina u svakodnevni javni diskurs i upozorio na opasnost prihvatanja toga kao normalnog. „Govor mržnje nije mišljenje niti kritika – to je poruka da neko vrijedi manje ili da treba biti izbrisan iz javnog prostora. Ne smijemo prihvatiti ovu ‘novu normalnost’, a naš odgovor mora biti zasnovan na prevenciji, obrazovanju i odgovornoj javnoj komunikaciji“, rekao je Milatović.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka istakao je da je govor mržnje duboko društveno pitanje koje nadilazi pravne okvire i zahtijeva zajednički odgovor. „Sloboda izražavanja ne smije nikada biti izgovor za ugrožavanje ljudskog dostojanstva. Naše društvo se mjeri prema tome kako štiti najslabije, a ovaj izvještaj će nam pomoći da razvijemo bolje politike i efikasniji institucionalni odgovor“, rekao je Đeka.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, ukazao je na razmjere govora mržnje online i rizike njegove eskalacije ukoliko se ne adresira. „Nijedan sukob ne počinje bez riječi. Kada mržnja postane normalizovana, spuštamo prag onoga što je društveno prihvatljivo, što neizbježno vodi ka nasilju. Institucije moraju djelovati odlučno i konzistentno“, naglasio je Bjeković.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je značaj balansiranja slobode izražavanja i zaštite od govora mržnje, naročito u medijima i digitalnom okruženju. „Govoru mržnje nije mjesto u profesionalnim medijima. Kroz Medijsku strategiju 2023–2027 i usklađivanje sa EU Digital Services Act, jačamo medijsku pismenost, odgovornost i sistemske mehanizme za reagovanje na online zloupotrebe“, rekla je Vujović.

Lejla Dervišagić, šefica kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, kazala je da je Savjet Evrope dao prvu definiciju govora mržnje još 1997. godine u jednoj od svojih preporuka, čime je uspostavio zajedničke evropske standarde. „U skladu sa savremenim izazovima, ova definicija je proširena u Preporuci Komiteta ministara Savjeta Evrope iz 2022. Borba protiv govora mržnje ostaje jedan od prioriteta Savjeta Evrope, što je naglašeno i u Novom demokratskom paktu za Evropu. Jedan od ključnih ciljeva Pakta jeste zaštita demokracije i društvene kohezije – koje govor mržnje može ozbiljno da naruši ako ne reagujemo pravovremeno, koordinisano i odlučno“, navela je Dervišagić.

Riccardo Serri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, rekao je da se u posljednjim godinama govor mržnje sve više širio putem velikih digitalnih platformi, koje snose posebnu odgovornost.

„EU je preduzela odlučne korake kako bi se ovo adresiralo, naročito kroz Digital Services Act, koji jača odgovornost, transparentnost i zaštitu osnovnih prava online. Naš pristup se zasniva na jednostavnom pravilu: ono što je ilegalno offline, ilegalno je i online, i EU će primjenjivati ova pravila bez obzira na veličinu ili moć digitalnih platformi“, rekao je Serri.

Izvještaj su predstavili Federico Faloppa, profesor jezika i diskriminacije na Univerzitetu u Readingu i ekspert Savjeta Evrope, zajedno sa Nevenkom Vuksanović, direktoricom CEDEM-a, a potom je uslijedila diskusija sa predstavnicima institucija, nezavisnih tijela i međunarodnih partnera.

Izvještaj je izrađen u okviru akcije „Borba protiv mržnje i netolerancije u Crnoj Gori“, sprovedene u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope – Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku, u partnerstvu sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).